• Osobna iskaznica

Puni naziv: Grad Ploče
Skraćeni naziv: Ploče
Službena obilježja:
Administrativna pripadnost: Dubrovačko-neretvanska županija
Broj stanovnika u općini prema popisu iz 2001. godine: 10.834
Zemljopisni položaj: na ušću rijeke Neretve u Jadransko more, 43,0567oS i 17,4316oJ
Službena stranica: www.ploce.hr
Ostala naselja u općini: Komin, Rogotin, Banja, Šarić Struga, Staševica, Crpalo, Spilice i Baćina

• Gospodarstvo

Okosnicu čini teretna morska luka, prema definiciji luka od međunarodnog značaja za Republiku Hrvatsku, druga po količini pretovarenog tereta u Hrvatskoj i luka s najbržim rastom u posljednjih nekoliko godina (4,2 milijuna tona tereta u 2007. godini); lučko gospodarstvo uvjetuje i razvitak brojnih srodnih djelatnosti: špediterskih, skladištarskih, prijevozničkih, agencijskih i inspekcijskih. Industrija, koja je nekad bila relativno značajna po prihodu i upošljavanja u odnosu na ostale primorske gradove, danas je gotovo i iščezla (osim proizvodnje brtvenih obloga).

Veća ulaganja u tijeku realiziraju se kao dio strateške prometne i prostorne politike središnje vlasti u okviru Projekta integracije trgovine i transporta (TTI – Trade and Transport Integration Project) koji će unaprjeđenjem tehnologije, povećanjem skladišnih kapaciteta i uređenjem obalne i operativne infrastrukture unaprijediti luku Ploče u jednu od vodećih mediteranskih pretovarnih luka.

Budući razvoj temelji se na iznimno dobrom geopolitičkom i prometnom položaju, a pospješit će ga skora izgradnja Jadransko-jonskog puta i ogranka C paneuropskog koridora 5, na čijem se ishodištu Ploče i nalaze.

• Povijest

Uvala Ploča se prvi put spominje u dokumentu od 6.11.1387. godine koji se čuva u Povijesnom arhivu u Dubrovniku. Ovaj značajni povijesni izvor spominje «luku Ploče koja je pri ušću Neretve» (ad quedam locum dictum la porto Ploca que est in orificio fluminis Narenti). Dokument je pisan na latinskom jeziku i u cijelom tekstu samo je naziv Ploča na hrvatskom, čime se potvrđuje utemeljenost današnjeg naziva u srednjovjekovnoj hrvatskoj povijesti. U spomenutom dubrovačkom arhivu postoje još dva dokumenta značajna za naš Grad. Prvi od njih je iz 1426. godine, a donesen je od strane dubrovačkog Senata, dok je drugog, onog iz 1696. godine napisao Vicenco Maria Coronelli. Potonji sadrži povijesni zemljovid u koji je, između ostalog, ucrtan i neretvanski morski zaljev s obalom i porječjem.

Sredinom 18. stoljeća u djelu «Cronaca della citta e teritorio di Narenta» fra Luke Vladimirovića na vidjelo ponovo dolazi ideja o gradnji luke ispod Sladinca (današnja luka Ploče), a spominje se i potreba probijanja prokopa u svrhu rješavanja pitanja močvara Baćinskih jezera. Dakle, iako grad ubrzano raste tek od sredine 20. stoljeća, tj. nakon završetka Drugog svjetskog rata, pa se naziva i «najmlađim gradom na Mediteranu», povijest je naša duga, hrvatska i, čini se, oduvijek lučka. O povijesti same luke više se može saznati na internetskim stranicama Lučke uprave Ploče.

Prvi moderni Pločani bili su graditelji luke i lučki radnici koji su živjeli u trošnim kućicama na rubu naselja, i danas poznatim kao «barake». Rastom prometa, industrijalizacijom i, općenito, buđenjem interesa za ovaj kraj, tako poseban po darovima prirode između kojih ljepotom prednjače Baćinska jezera i delta Neretve, luka prerasta u gradić, a zatim i u grad. Tijekom svoje kratke povijesti urbanizacije Ploče su više puta mijenjale naziv da bi danas nosile svoje prirodno i povijesno ime.